Ažurirano: Stu 13, 2023
Predsjednik Trump potpisao je deklaraciju koja će zahtijevati da imigranti dokažu da imaju dovoljno financijskih sredstava za plaćanje bilo kakvih zdravstvenih potreba ili da si osiguraju privatno zdravstveno osiguranje u roku od 30 dana od ulaska u SAD, a nova pravila trebala bi stupiti na snagu 3. studenog 2019. i neće se primjenjivati na one koji su već u SAD-u
Novi propis neće se primjenjivati na djecu, izbjeglice ili tražitelje azila, ali će utjecati na članove obitelji američkih državljana koji žele podnijeti zahtjev za vizu. Deklaracija je dio želja administracije da se krene prema imigracijskom sustavu koji se temelji na zaslugama, a ne na sadašnjem obiteljskom sustavu. Slijedi poteze ranije tijekom godine da se uskrate zelene karte imigrantima koji primaju neke javne socijalne beneficije.
Vlada je također naredila sponzorima da vrate socijalnu pomoć temeljenu na dohotku, a također je zatražila promjene u isplatama socijalne pomoći za javno stanovanje koje bi značile provjeru imigrantskog statusa svih podnositelja zahtjeva. Potrebno zdravstveno osiguranje može kupiti pojedinac ili poslodavac i može uključivati kratkoročno osiguranje koje obično isključuje već postojeća stanja ili katastrofalnu medicinsku policu.
Medicaid za siromašnije kandidate neće se računati, a oni koji primaju subvencije za kupnju zdravstvenog osiguranja prema Zakonu o pristupačnoj skrbi također će biti odbijeni jer se te beneficije isplaćuju iz proračuna savezne vlade. Dok se zakoniti imigranti mogu kvalificirati za subvencije prema Zakonu o pristupačnoj skrbi, ovo subvencionirano zdravstveno osiguranje ne računa se kao odgovarajuće osiguranje prema novim propisima, što dovodi do situacije Catch-22.
Predsjednik Trump je smanjivanje imigracije postavio kao središnju točku svoje utrke za Bijelu kuću 2016. i to je i dalje središnje mjesto njegove administracije. Predviđa se da će se samo 18.000 izbjeglica moći nastaniti u SAD-u 2020., što je najmanji broj ikada zabilježen za suvremeni program preseljenja izbjeglica.
Bijela kuća je u priopćenju rekla da previše imigranata i nedržavljana ima koristi od velikodušnih programa javnog zdravstva u SAD-u i da to pridonosi problemu medicinskih troškova koji nisu pokriveni osiguranjem.
Svake godine oko 1,1 milijun podnositelja zahtjeva dobije zelenu kartu. Brojke Instituta za migracijsku politiku sugeriraju da je 2017. godine 67% useljenika u SAD imalo privatno zdravstveno osiguranje, u usporedbi sa 69% građana rođenih u SAD-u, dok je 30% imigranata bilo pokriveno javnim zdravstvenim politikama, u usporedbi s 36 % građana SAD-a.
Između 2013. i 2017. broj neosiguranih imigranata pao je s 32% na 20% nakon uvođenja Zakona o pristupačnoj skrbi. Kritičari smatraju da će novu politiku biti teško provesti i da će snažno utjecati na supružnike i druge članove obitelji legalnih imigranata.
Više od 51.000 tražitelja azila poslano je u gradove na meksičkoj granici, unatoč upozorenjima građanima SAD-a da ne putuju u tu regiju zbog rastućeg rizika od ubojstava, otmica i nasilnih zločina.
Zagovornici poput grupa Human Rights First bili su zabrinuti zbog programa Remain in Mexico ili MPP (Migration Protection Protocols) od njegovog predstavljanja početkom 2019., ali ovaj tjedan njihova su upozorenja postala jača, a brojke pokazuju da je bilo gotovo 350 prijava otmica, silovanja, mučenja i drugih nasilnih napada na ljude koji u Meksiku čekaju da njihov slučaj dođe pred imigracijski sud u SAD-u.
Ursela Ojeda iz Ženske komisije za izbjeglice posjetila je granicu u brojnim prilikama i brine se da ove brojke predstavljaju samo vrh ledenog brijega. Kaže da kada se ljudi ne pojave na sudskom ročištu, nije jasno što im se moglo dogoditi.
Dva grada u državi Tamaulipas, Matamoros i Nuevo Laredo, smatraju se nekima od najopasnijih mjesta na svijetu. State Department izdao je upozorenje razine 4 za putovanja, zbog prevalencije nasilnih zločina kao što su oružane pljačke, otmice, otmice, seksualni napadi, iznude i ubojstva.
Pokazalo se da je američkim odvjetnicima vrlo teško pravno zastupati tražitelje azila koji čekaju u Meksiku, a nekim se odvjetnicima prijetilo nasiljem. Također postoji niska razina povjerenja u tvrdnju uprave da su ranjive osobe izuzete od slanja u Meksiko.
U tužbi koju su u veljači podnijele zagovaračke skupine protiv programa, MPP je blokiran, ali je kasnije ponovno pokrenut dok je u tijeku žalba na presudu. Tijekom saslušanja, američka carinska agencija tvrdila je da je ostanak u Meksiku nepotreban jer se imigracijski sustav mogao nositi s povećanjem broja zahtjeva za azil.